U bibliotekama se skuplja prašina

biblioteka

Piše: Jasmin Ibrić
 
Internet kao globalno komunikacijsko sredstvo nam je donio mnogo dobrih, ali i loših stvari. Informacije su postale pristupačne, ali je upitna njihova istinitost.
Razgovarali smo sa bibliotekarkom Narodne biblioteke u Srebreniku, Jašić Fikretom, o problemima sa kojima se biblioteke susreću i na koji se način izboriti sa problemima današnjice.
 
BYN: Kako je internet uticao na rad biblioteke u Srebreniku?
 
- Internet predstavlja jednu veliku informacijsku revoluciju. Predstavlja jednu od najvećih revolucija u postojanju čovjeka. Naravno djelovao je i na širem društvenom nivou, a i na lokalnoj zajednici kao što je Srebrenik. Konkretno kada je u pitanju naša biblioteka, odnosno čitalaštvo, možemo kazati da je internet učinio negativan pomak kada su u pitanju korisnici tradicionalne knjige u našoj biblioteci. Internet je u Srebreniku već zaživio od devedeset i neke. Odnosno 2000-te godine, internet je počeo da se intenzivnije širi i mi u biblioteci osjećamo te promjene kada su u pitanju naši korisnici. Dakle broj korisnika stagnira iz godine u godinu da bi u posljenjih 5 godina broj korisnika ostao skoro pa na jedno te istom broju korisnika. To je oko 1000korisnika. Opština Srebrenik bi trebala da ima, odnosno biblioteka u Srebreniku po nekim standardima koje postoje u bibliotekama, oko 4000 korisnika, tj 10%stanovnika opštine Srebrenik. Međutim, mi smo daleko od toga.

 
BYN: Mislite li da je želja za brzom informacijom smanjila broj korisnika biblioteka?
 
- Naravno. Živimo u duhu vremena koje je zahtjevnije za svakog čovjeka i sami način života je drugačiji, a i sistem vrijednosti je drugačiji. Ono što je bitno jeste da sistem vrijednosti nije isti kao što je bio prije. Nije isti kao što su moje generacije nosile. Sistem vrijednosti opada, nažalost moram tako kazati. To je ono oko čega se vrti i ritam i tempo življenja. Tako da je internet okrenuo čovjeka. Ljudi nemaju dovoljno vremena za istinsku i duhovnu predanost nego su usmjereni ka svemu drugom što će im donijeti neko drugo zadovoljstvo. Knjiga naravno zahtjeva vrijeme, odasnost, čitanje, vizualiziranje, traganje za informacijom. Dok internet, naravno i ja pribjegnem za takvom informacijom i često mi je neophodno da na brzinu dođem do informacije što je i prednost interneta. Internet nam u stvari je jako koristan ukoliko ga mi iskoristimo u korisne svrhe. Ukoliko mi u kongnitivne svrhe koristimo internet, u čin spoznaje, a ne u nešto drugo kao što se događa. Kod mladih i djece se događa to da automatiziraju emocije, da nemaju mogućnost razvoja pravog emogtivnog života i svijeta kroz automatiziran kontakt sa internetom. Vrlo malo djece ima vremena i umije da svoju pažnju usmjeri na istinske vrijednosti žive komunikacije, dok satima može da boravi pored interneta i da automatizira svoje emocije i komunikaciju. To je žalosno. To je loše što nam donosi internet, ali kada je u pitanju spoznaja nudi nam mnogo više mogućnosti nego klasična knjiga.
 
BYN: Pored interneta da li postoje drugi problemi u radu biblioteka?
 
- Naravno. Cijela naša zajednica, region, Evropa i društvo uopšte se susreće sa određenim problemima. Spomenula sam jedan od problema a to jeste opadanje društvenih vrijednosti. Problemi kao što su siromšatvo, politika, korupcija, podmićivanje, nepoštenje, krađe sve je to prisutno u našoj zajendici i sve to donosi negativnosti kako u sve sfere življenja također i u oblasti kulture. To se sve odražava. Kultura treba da osjeti i da se prilagodi bilu lokalne zajednice i da pokuša eliminisati sva negativna dešavanja unutar te zajednice. Svjedoci smo toga kako politika razara diskurs kulture. Svaka politika ili politička opcija diktira određene kulturne sadržaje. Svaka će politička partija u predizbornoj kampanji imati određene kulturne sadržaje koji su prilagođeni afirmaciji te političke partije. Jedan od problema jeste politika. Političke patrije posjeduju svoje „štamparije“ kojima oni diktiraju o literaturnoj sadržini. Pored toga posjeduju i medije. Pored politike, problem prestavlja i velika hijerarhijsko raslojavanje. Socijalno raslojavanje. Pored već navedenih problema primat među njima pripada nebrizi. Nebriga o kulturi je najveći problem. Biblioteke u lokalnoj zajednici kao što je ova je marginalizirana djelatnost. Samim time i bibliotekari. Jednostavno ljudi nemaju sluha za ovu djelatnost ili mi bibliotekari se nismo dovoljno izborili za ovu djelatnost. Nismo joj dali mjesto koje treba da ima u zajednici.
 
BYN: Rekli ste da je sistem jedan od problema u radu biblioteka. Da li je knjiga glavno oružje u borbi sa sistemom?
 
- Znanje. Znanje je najveće oružje protiv svakog zla na ovom svijetu, a znanje je prisutno u knjizi. Onoliko koliko smo naoružani znanjem, toliko smo u stanju da se borimo protiv svih nedaća i nevolja koje nas prate. Znanje je oružje u borbi protiv politike, socijalnog i informacijskog raslojavanja. To je bilo oduvijek i ostaje zauvijek da se čovjek naoruža znanjem. Druga vrsta oružja mu nije potrebna.
 
BYN: Šta je za vas knjiga? Šta ona predstavalja i da li imate neki omiljeni citat koji Vas prati kroz život?

- Nisam pokušavala definisati knjigu, ali za mene je knjiga moje sklonište. Knjiga je moja, što bi rekao Branko Ćopić, ježeva kućica u kojoj se ja mogu skloniti od svih nedaća, nevolja, ljudskih zloba, svjetskih nevolja. Knjiga je moja ježeva kućica u kojoj ću se uvijek naći i uvijek dobro snaći, samo ako sam otvorila onu koja će dodirnuti moja duboka osjećanja. Uvijek znam nakon nekoliko pročitanih rečenica da li ću se nastaviti družiti sa tom knjigom ili ne.

 

Tags: