Quora -“Pitajte ako je nešto nejasno” na valovima interneta

grafikon

Piše: Ljupko Mišeljić
 
Pored besplatnih alata i kurseva koje se na internetu mogu pronaći, postoje i brojne platforme zasnovane na sistemu kolaboracije i crowdsourcinga. Jedan od tih alata je i “Quora” koja, prema riječima Ljubiše Mićića sa Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci, postaje vodeći alat za dobijanje željenih informacija. Pored Quora-e, neki od najistaknutijih pitanja-odgovori web sajtova su i Answers.com, Ask.fm, Askalo, Experience Project, MadSci Network, ProfNet, Spring.me, WikiAnsews i Yahoo! Answers.
 
Quora je web site, aplikacija i svojevrsni sistem za upravljanje znanjem zasnovana na principu pitanja-odgovori, a ime se povezuje sa skraćenicom na engleskom jeziku Q&A (Questions and Answers, pitanja i odgovori). U Quora-i pitanja i odgovori se kreiraju, odgovoraju, obrađuju i organizuju od strane zajednice korisnika. (Campbell, 2010). Prema sajtu siteanalytics.com, Quora-u je u maju 2015. godine u jednom danu posjetilo rekordnih 9.483.756 jedinstvenih ID posjetilaca. Iako je registrovana prije pet godina, trenutno se nalazi na 194. mjestu Alexa liste, a Google ju je, prema navodima Wsatsa, njena vrijednost je 910 miliona 634 hiljade 403 USD, dok je dnevni prihod 42.159 USD.
 
„Neupitno je da je Quora efektivan i kvalitetan izvor znanja za pojedince jer im pruža priliku za pribavljanje znanja od profesionalaca i iskusnih stručnjaka iz oblasti interesa pojedinca. Tako koristeći Quora-u pojedinac može lako doći do znanja. Na primjer, ukoliko pojedinac želi naučiti više o fotografiji može koristeći Quora-u doći do korisnih savjeta, linkova i vodiča iz ove oblasti i pokrenuti se u procesu učenja – što je i jeste osnova za sticanje znanja.“, rekao je Mićić.
 
Quora je veoma laka u korištenju i dosta efektna jer korisnici sami ocjenjuju i verifikuju tačnost i korisnost odgovora, te taj odgovor tog autora rangira na bolju poziciju, dok one odgovore i autore koji su za korisnike „besmisleni“ degradira i spušta na listi. Takav bi se alat, kako u svom istraživačkom radu navodi Marissa Peacock, mogao korsiti kao vrsta intraneta kroz koju zaposleni mogu postavljati pitanja, provjeravati kvalitet svojih ideja, ispitivati reakciju incijalnih korisnika proizvoda, te raditi istraživanja.
 
„Tako dobijeno znanje bi se lako moglo dokumentovati, a sa rastom kompanije bi i rastao resurs dobijen putem ovog alata. Takođe, na ovaj način bi se razmjenjivalo znanje i podsticala kolaborativnost zaposlenih, međusobna komunikacija, a svakako i dijeljenje znanja“, navodi Peacock u svom istraživanju iz 2011.
 
Ipak, prema mišljenju Ryana Hanleya, 'Quora' nije niti će uskoro biti „najbolji“ izvor znanja, ali je veoma dobar izvor za sticanje znanja zahvaljujući savjetima iskusnijih stručnjaka i kolaboraciji.
 
„Sadržaji kreirani kroz Quora-u su visokopozicionirani kroz Google pretragu, pa čak i odgovori i ključne riječi, pa pojedinci pretpostavljaju da oni koriste slične algoritme, a postoji mogućnost povezivanja sa odgovorima sa nekim od prethodno datih odgovora. Bitno je kao prednost navesti i lako postavljanje odgovora sa Quora-e na blogove i druge sisteme, a otvara se i prilika povezivanja sa profesionalcima iz srodnih ali i drugih i različitih oblasti.“, naveo je Rayan Hanley u svom istraživanju iz 2013. godine.
 
Nedostaci ovog alata su, prema mišljenju Hutcha Carpentea, objavljenom još 2011. godine, nedovoljna mogućnost filtriranja odgovora što može omogućiti previsoko ocjenjivanje korisnika ili odgovora zbog velikog broja pratilaca, te prijetnja u vidu nedovoljne participacije korisnika u budućnosti. 

Tags: