Ja crtam– dakle postojim. Street art umjetnost

grafiti3

Piše: Lejla Karkelja 
 
 
Grafiti – natpisi ili crteži ispisani ili nacrtani na zidovima i drugim površinama, često i javnim mjestima.“ Ovo je uvriježena definicija grafita. Međutim, kada prođemo pored nekog grafita u gradu, rijetko se zapitamo šta zapravo znači, ko ga je uradio, s kojim ciljem i kakve emocije je ta osoba prenijela putem spreja i boje na tu površinu.
 
Počeci grafitske umjetnosti vežu se za početke pismenosti, dakle za mlađe kameno doba i crteže u špiljama, međutim prvi pravi grafiti nastaju u Antičkoj Grčkoj i Rimu, a najpoznatiji su oni iz Atene i Pompeja.
 
U srednjem vijeku grafiti su se pisali uglavnom u crkvama i samostanima koji su bili centri kulture i društvenog života, te na kulama, u katakombama. Najčešće teme vezane su za viteštvo, ratove, smrt i bolesti.
 
U 19. i 20. st. grafiti su se najčešće radili po javnim wc-ima, posebno u Srednjoj Evropi, a glavne teme bile su politika, seks i socijalne poruke.
 
Savremena historija grafita počela je tek 70-ih godina 20. st. kada se slikovni grafiti počinju pojavljivati po njujorškom metrou, ali i u uličnim kvartovima koji postaju okupljališta mladih ljudi. Kao pravac u savremenoj umjetnosti grafiti se javljaju 80-ih godina 20.stoljeća.
 
Grafiti su postali neizostavan dio savremene urbane kulture koji imaju veliko kulturno i socijalno značenje kao jedan od oblika neformalne komunikacije grafitera sa okolinom. Grafiti nemaju jedno, određeno značenje. Značenje grafitu daje svaki crtač individualno. Najčešće na ovaj način pokazuju društvu da postoje, tj. ko su oni, a nerijetko izražavaju svoj bunt prema društvenim, političkim i drugim problemima kako zajednice u kojoj žive, tako i individualnim.
 
U nastavku teksta donosimo vam razgovor sa mladim umjetnikom čiji identitet će ostati anoniman.
 
BYN: Šta je smisao grafita, šta se najčešće njima želi reći?
 
SAGOVORNIK: Za svakog čovjeka koji crta, grafiti imaju drugi smisao. Grafitom najčešće ne govorim ništa, ali dajem do znanja društvu da postojim.

 
BYN: Na koji način se organizujete, imate li svoje grupe, kodove?
 
SAGOVORNIK: Imam svoju grupu, crew. Upoznali smo se zbog grafita, a sada smo više kao porodica.
Crtači grafita imaju različite stilove i svaki od njih teži unijeti originalnost i kreativnost u svoje radove čime bi dobio poštovanje od ostalih autora grafita.
 
BYN: Kakvi sve postoje stilovi slova?
 
SAGOVORNIK: Postoji podjela na, takoreći, forme grafita. Tag je najjednostavnija forma, potpis. Throw up je brza forma najčešće bubble slova, koja može biti nacrtana u roku od dvije minute. Simple slova, jednostavna i čitljiva ali pomalo stilizovana forma itd. Svaki crtač ima svoj stil koji razvija tokom života i trudi se da bude unikatan. Međutim, za policiju, velike kompanije i „ugledne“ građane takva umjetnost nije poželjna niti korisna, pa su doneseni su mnogi zakoni koji ograničavaju ovu umjetnost.
 
BYN: Smatraju li vas ljudi umjetnicima ili odmetnicima?
 
SAGOVORNIK: Većina ljudi nas smatra odmetnicima, neki i umjetnicima. Meni lično nije bitno šta oni misle, crtam za sebe i za mali krug ljudi oko mene koji razumiju grafite i sami ih crtaju.

 
BYN: Kakva je procedura da bi se dobila određena površina za crtanje?
 
SAGOVORNIK: Nisam upoznat, nisam to nikad radio. Pretpostavljam da to odobrava općina u kojoj se nalazi površina, ukoliko je u pitanju javna površina, naravno. Ukoliko je u pitanju neka institucija, uz dozvolu općine, mora biti potrebna i dozvola najvišeg organa unutar institucije.

 
BYN: Jeste li imali problema sa zakonom? Kakve su kazne?
 
SAGOVORNIK: Da, kao maloljetan. Na sreću nisam imao posljedice. Kazne su novčane ali ne mogu reći koje svote bi mogle biti u pitanju. Postoje legalna mjesta i prostori za crtanje grafita koje određuju gradske vlasti. Takva mjesta su najčešće ruinirane zgrade, zabačeni prostori i ulice u koje će šarenilo vratiti život i sjaj.
 
BYN: Koje su lokacije gdje radite grafite?
 
SAGOVORNIK: Cijeli grad je lokacija, zapravo cijeli svijet. Trudim se da dosta putujem i crtam grafite van svog grada i države. Jedini objekti koji nisu "meta" su objekti kulturne baštine (muzeji, galerije, skulpture, spomenici i slično) religijski objekti i privatna imovina. Ovo nisu pravila već neke norme uvjetovane moralom, pretpostavljam. Tek nedavno sam otkrio crtanje vozova i sad njih najviše volim crtati. Uvijek su dobro zaštićeni i prenose moj grafit od mjesta do mjesta, grada do grada i između država. Da bih nacrtao voz, moram dobro osmisliti misiju, sagledati prepreke i naći način da ih prevaziđem. Zapravo je cijela misija možda i zanimljivija od samog crtanja. Postaviš izazov sebi i onda ga ispuniš.
 
BYN: Odakle crpite inspiraciju?
 
SAGOVORNIK: Teško je reći odakle crpim inspiraciju, te da li je imam uopšte. Kada crtam, uvijek radim " freestyle ". Stanem ispred zida, voza i samo počnem crtati svoje ime. Naravno, crtam i skice, na papiru, ali u posljednje vrijeme jako malo jer nemam baš vremena. Drugi crtači i njihovi grafiti sigurno imaju neki uticaj i sasvim sigurno nekad pokupim nečiji potez, konekciju, strelicu ili cijelo slovo, a da nisam svjestan. Zadnjih par godina koristim se jednim, hajmo reći, načinom ili tehnikom crtanja. Cilj mi je da nacrtam sva slova svog imena u jednom potezu, kada pritisnem kapicu na spreju i započnem prvo slovo, ne puštam dok ne završim zadnje. Ovo je tehnika koju slikari koriste dok vježbaju. Pa ipak, možda je najbolje reći da inspiracija dolazi iz života, iz okruženja i svakodnevnice.

 
BYN: Ko su vam bili uzori na počecima, imate li omiljene umjetnike?
 
SAGOVORNIK: Na početku su mi uzori bile legende grafiti kulture koje poznaju svi koji se ovim bave - seen, tracy, blade, nakon njih članovi Stick up Kids organizacije – Can Two, Atom, Kent. Naravno, kad sam počeo crtati imao sam i uzore u bližem okruženju. Danas imam puno uzora, ali najmanje grafitera. Zbog ekonomskih problema vlada naše zemlje često izdvaja minimalne svote novca za umjetnost, sport i kulturu. Zapitali smo se koliko i da li išta izdvajaju za podršku ovome vidu subkulturne umjetnosti.
 
BYN: Imate li ikakvu finasijsku podršku ili sve sami finasirate?
 
SAGOVORNIK: Sve sam finansiram. Postoji namjera da oformim neku NVO koja bi kroz razne načine mogla da finansira sprejeve za crtanje i ostale materijale.

 
BYN: Postoje li takmičenja u crtanju grafita u BiH, ili bar neka okupljanja?
 
SAGOVORNIK: Rastok festival koji se održava u Jelahu, ukoliko sam dobro upoznat organizovao je i neku grafiti "aktivnost" ali nisam siguran da li je u pitanju bilo takmičenje ili samo crtanje. Trenutno se organizuje Festival ulične umjetnosti u Sarajevu koji bi se trebao održati krajem septembra. U sklopu njega će se crtati grafiti, murali, ali će sadržavati i ulične instalacije, ambijentalne predstave i druge aktivnosti. Nekada su crtači organizovali okupljanja, zajedno crtali, roštiljali i slušali muziku ali u zadnje vrijeme to se ne dešava.

 
BYN: Na koji način zainteresovani mladi mogu naučiti nešto o ovoj umjetnosti? Postoje li neke radionice?
 
SAGOVORNIK: Mladi uvijek imaju pristup internetu, a i sami šetaju kroz grad i mogu svjedočiti pojavi grafita. Nažalost, ne postoje nikakve radionice, ali se nadam da će uskoro par njih biti pokrenuto.

 
BYN: Mnogi se bave i karikaturom, logo dizajnom i sl. Jeste li razmišljali da pokušate napraviti neku vrstu biznisa, tj. unovčiti svoj talenat?
 
SAGOVORNIK: Neku vrstu biznisa da, ali ne karikatura i logo dizajn. Razmišljam da otvorim piljaru ili bar štand na pijaci. Na kraju nam samo ostaje svim umjetnicima koji se bave ovom ili nekom drugom umjetnošću puno uspjeha i da ne odustaju od svojih snova.

 

 

 

 

 

 

Tags: 
������ ���� Diablo 4 ������ ���� ������� ����� ������ ���� ���������-������ ������ ���� Minecraft ������ ���� Assassin's Creed ������ ���� COD 2 ������������ � ���� � ������� ������� ������� �������� ����-������� ������� � ������� ������� ���� � ������� ������������ ������ ���� GTA 5 ���� 4 The SimsOnline � Minecraft 2 Assassins creed �� ������� COD 2 ������ Need For Speed 6 Grand theft auto london Gta unlimited ��� 5 Sims 4 ����������� �������